Minisitiri w’Ibidukikije, Dr Arakwiye Bernadette, yagiranye ibiganiro byihariye n’Umuyobozi Wungirije w’Ikigega Mpuzamahanga cy’Imari (IMF), Bo Li, bigamije kurebera hamwe uburyo ingamba zo kurengera ibidukikije zashyirwa mu bikorwa muri gahunda zose z’iterambere ry’u Rwanda.
Ibi biganiro byabereye ku nshuro ya 30 y’Ihuriro
Mpuzamahanga ry’Ibihugu ku Gikorwa cyo Kurengera Ibidukikije (COP30) ribera i Belém,
muri Brazil, aho ibihugu bitandukanye byibanda ku ngamba nshya zigamije kurwanya
ihindagurika ry’ibihe no guteza imbere iterambere rirambye.
Dr Arakwiye Bernadette yashimangiye ko u Rwanda
rumaze igihe rufata ingamba zifatika zo gushyira ibidukikije ku isonga mu
bikorwa byose by’ubukungu. U Rwanda rwiyemeje kugabanya imyuka ihumanya ikirere
(greenhouse gases) ku rugero rwa 38% bitarenze umwaka wa 2030, nk’uko
biteganywa muri Nationally Determined Contributions (NDCs) rwashyikirije
Umuryango w’Abibumbye.
Kugeza ubu, ingufu zisubira nka amashanyarazi ava
ku mirasire y’izuba, ku muyaga no ku mashyuza zigize hafi 30% by’ingufu zose
zikoreshwa mu gihugu, kandi gahunda ni ukuzizamura zikagera kuri 60% bitarenze
2035, nk’uko bigaragara muri Rwanda Energy Policy 2022.
Ku ruhande rw’ubwiyunge hagati y’ubukungu
n’ibidukikije, u Rwanda rwatangije gahunda ya Green Fund (FONERWA) imaze
gushora amafaranga arenga miliyoni 250 z’amadolari ya Amerika mu mishinga
igamije kubungabunga ibidukikije no guteza imbere ubukungu bw’icyatsi, harimo
imishinga 46 yateje imbere imirimo irenga 200,000 y’abaturage mu gihugu hose.
Ku ruhande rwe, Bo Li yashimye intambwe u Rwanda
rumaze gutera mu bijyanye n’ubukungu burambye, avuga ko IMF izakomeza gufatanya
na Leta y’u Rwanda mu gushyira imari n’ubumenyi mu bikorwa byo kurwanya
ihindagurika ry’ibihe, by’umwihariko mu guhanga udushya tugabanya imyuka
ihumanya ikirere no gushyigikira ingufu zisubira.
Yagize ati: “Rwanda ni isomo ku bindi bihugu bya
Afurika — uburyo bushyira imbere iterambere ryihuse ariko ritangiza
ibidukikije. IMF izakomeza gukorana n’u Rwanda mu kongera imbaraga mu bukungu
bw’icyatsi no guteza imbere urwego rw’imari rutangiza ibidukikije.”
Ibiganiro byombi byashimangiye ko kurengera
ibidukikije atari inshingano z’abahanga gusa, ahubwo ari igice cy’ingenzi
cy’ubukungu buhamye kandi burambye.
U Rwanda rufatwa nk’imwe mu ngero z’ibihugu bya
Afurika byiyemeje gushyira mu bikorwa politiki z’ubukungu bw’icyatsi (Green
Economy), harimo gahunda zo gutunganya imyanda, guteza imbere ingufu zisubira,
no kubungabunga amashyamba n’amazi — aho amashyamba akiri ku butaka bw’igihugu
agera kuri 30.4% by’ubuso bwose, kandi intego ni kugera kuri 35% muri 2030.